Preneseno sa Splitskog dnevnika
RAZGOVARAO: Juraj Filipović
Baš kako smo i najavili redakcija Splitskog dnevnika, pharmacy inače novog lokalnog portala koji je dio RTL regionalne mreže odlučila je svojim čitateljima predstaviti istaknute splitske i dalmatinske političare koji će na predstojećim parlamentarnim izborima biti kandidati na listama za Sabor. Na to smo se odlučili s ciljem da naše čitatelje upoznamo s programom, ambicijama i stavovima njihovih sugrađana koji kroje lokalnu, a dijelom i nacionalnu političku zbilju. Svojim odgovorima, naši sugovornici bi glasačima trebali znatno olakšati posao prilikom odluke koga zaokružiti 11. rujna 2016. Pažljivo smo birali pitanja za koja smatramo da su od vitalnog značaja za birače u Dalmaciji i Splitu. Osim toga, ne samo da su naši sugovornici kandidati za članove zakonodavnog tijela, već bi neki od njih mogli i participirati u izvršnoj vlasti.
Naime, predstavit ćemo ih kroz intervju koji se sastoji od 11 pitanja, a ista pitanja postavili smo Milanu Blaževskom (SDP), Petru Škoriću (HDZ), Marijani Puljak (Pametno), Srđanu Gjurkoviću (HNS), Ivi Baldasaru (Bandić Milan 365) i Miri Bulju (MOST).
Nakon što ste do sada imali priliku pročitati intervjue s Marijanom Puljak (Pametno) i Milanom Blaževskim (SDP), danas vam donosimo intervju s Petrom Škorićem iz HDZ-a, a već u ponedjeljak ćete moći pročitati kako je na ista pitanja odgovorio Srđan Gjurković iz HNS-a.
Kako i na koji način se spremate za parlamentarne izbore u rujnu?
Za nas posebnih priprema i nema jer sam svaki dan na terenu sa suradnicima i za nas kampanja traje cijelu godinu. Uz svakodnevne sastanke razgovaram s velikim brojem građana, slušam njihova razmišljanja i različite probleme, ne samo u kampanji već svakodnevno i takvu atmosferu stvaramo u cijelom splitskom HDZ-u. Sa Središnjicom smo pripremili listu jako dobrih kandidata za zastupnike: poštenih, dokazanih, stručnih i marljivih koji će govoriti o životu hrvatskih građana, konkretno, bez vrijeđanja i vraćanja u prošlost. Obećavat ćemo samo krajnju marljivost u radu i poštenje i iskrenost u odnosima s građanima.
Što će biti prva stvar koju ćete predložiti ili napraviti ako budete participanti u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti? Koji je po vama najveći problem u Hrvatskoj, a njegovo rješavanje je obvezno za stvaranje moderne, pravne i prosperitetne države?
Rekao sam: kontrola inozemnoga duga i zdrava fiskalna politika. Sve drugo su specifične stvari kojih ima na tisuće.
Na kojim čimbenicima se temelji vaš predizborni program i ekonomska politika? Jesu li vam prioritet radnička prava ili privatizacija neprofitnih javnih poduzeća?
Prvi sam prioritet već naveo. Između radničkih prava i privatizacije neprofitnih javnih poduzeća nema ni dvojbe niti protimbe: oboje su nužni, važni i urgentni.
Na žalost radnička prava su kod nas često u sukobu sa uspješnošću neke tvrtke, pa smo često svjedoci kako radnici u privatnim tvrtkama ne dobiju plaću ili dobiju a da ne pokriva ni osnovne troškove živote. To je neprihvatljivo i svi zajedno se moramo boriti za zakonska rješenja kojima će se zaštititi dostojanstvo svakog radnika, bez obzira radio u državnoj ili privatnoj tvrtci i u tome ne bi smjelo biti kompromisa.
Slijedećih dana će biti predstavljen naš kompletan program.Ono što je sigurno da će država biti aktivni sudionik u gospodarstvu, što znači da naša vlada neće igrati ulogu promatrača već će različitim razvojnim i ekonomskim mjerama utjecati na rast zapošljavanja, rasterećenje poreznih obveznika, jačanje poljoprivredne proizvodnjei industrije što će omogućiti rast BDP-a i smanjenje inozemnog duga države.
Naš gospodarski program u velikom dijelu se odnosi na značajniji razvoj poduzetništva i obrtništva. Mikro, mali i srednji poduzetnici i obrtnici čine preko 98% svi gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Moram Vas podsjetiti da je HDZ jedina politička stranka u državi koja ima ustrojenu Zajednicu poduzetnika i obrtnika koja djeluje na području cijele Hrvatskeod kojih imamo najizravnije inpute što i kako treba mijenjati. Poduzetništvo i obrtništvo su okosnica našeg gospodarskog programa i u njemu imamo razrađene vrlo konkretne mjere i provedbene planove.
Zatim, pojačat ćemo iskoristivost bespovratnih sredstava iz EU fondova što samo uspjeli potaknuti i u ovih proteklih 6 mjeseci mandata .
Što konkretno vi možete ponuditi splitskom i dalmatinskom čovjeku?
Potpunu otvorenost prema komunikaciji s građanima: dopisivanje, susrete, sustavno izvještavanje.
Ustrajat ću u borbi za sve splitske projekte kao i na provedbi gospodarskog plana HDZ-a i na taj način ću najviše pomoći našim sugrađanima. Otvoreno ću zastupati interese Dalmacije i Splita jer je krajnje vrijeme da saborski zastupnici s našeg područja djeluju združeno i nešto konkretno naprave za Dalmaciju i Split, što do sada nije bio slučaj. Žalosno je što SDP-ova i HNS-ova vlast u proteklom mandatu, unatoč tome što je polovica ministara bila upravo iz Dalmacije, apsolutno ništa nisu napravili niti za Split niti za Dalmaciju.
Uvjeravam Vas, niti jedan veliki ili razvojni značajan projekt nije moguće realizirati bez tijesne suradnje gradske ili županijske vlasti sa izvršnom vlasti u Zagrebu.Upravo tu vidim priliku svog djelovanja u budućnosti, a to je da budem poveznica i operativni lider koji će na najaktivniji mogući način tražiti sinegriju državne i lokalne vlasti na realizaciji velikih razvojnih projekata.
Je li se zalažete za regionalni preustroj Hrvatske? Dakle, smatrate li da su regionalizacija i decentralizacija dvije neophodne stvari i preduvjeti za sve ostale reforme?
Ja sam protiv teritorijalnog preustroja Hrvatske kakav se spominje, što bi izazvalo nerješive prijepore i zlu krv, alisam pristaša decentralizacije koja bi omogućila ujednačen razvoj svih hrvatskih krajeva. Decentralizaciju je idealno raditi na dokazanom sustavu funkcioniranja hrvatskih županija, a u projektnom smislu moguć je regionalni pristup povezivanja više županija.
Osobno ne želim sudjelovati u raspravama trebamo li imati više ili manje jedinica lokalne samouprave. SDP je o tome govorio 4 godine, pa su došli na vlast i u cijelom mandatu nisu smanjili niti jednu. Po meni treba govoriti samo o njihovoj učinkovitosti, prihodima i troškovima. To i nije komplicirana stvar i ekonomski stručnjaci se lako mogu dogovoriti sa politikom o omjerima rashoda i proračuna koje pojedine lokalne zajednice trebaju imati da bi financirale sebe i svoje djelatnike i to je moguće prema zadanim parametrima uskladiti u jednom mandatu.
Kako biste sebe opisali svjetonazorski? Kojem političkom spektru pripadate?
Nisam ni konzervativan niti liberalan; ja sam demokršćanin, rimokatolik. Osobno me ne zanima tko se na koji način deklarira, to je privatna stvar svakog čovjeka. Smatram da svi ljudi trebaju imati jednaka ljudska prava, ali ne na uštrb prirodnih zakona, zdravlja, pristojnosti, lojalnosti Domovini i ljubavi prema bližnjemu.
Kakav je vaš stav po pitanju Vatikanskih ugovora i općenito položaja Crkve u Hrvatskoj?
Vatikanski su ugovori međunarodni ugovori i o njima se nema što raspravljati. Hrvatska država je sekularna, ali narod nije: 9 od 10 ljudi izjašnjava se vjernicima. Država postoji da služi narodu za bolji i ugodniji život, a nije svrha sama sebi. Država nije nastala nekom kemijskom reakcijom u nekoj velikoj tvornici, nego ju je stvorio hrvatski narod i svi njezini građani. Treba li država biti po mjeri građana, ili građani trebaju biti po mjeri države? Pojam demokracije na to jasno odgovara.
Ako ostvarite izborni rezultat dovoljan da vas gurne u zakonodavnu ili izvršnu vlast, na što može računati klub Hajduk? Planirate li se obračunati s močvarom u hrvatskom nogometu? Je li predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pretjerala kada je navijače Hajduka nazvala Orjunašima?
Prije svega moram istaknuti da zakonodavna i izvršna vlast ne bi trebala imati nikakve veze s Hajdukom. Hajduk je vlasništvo Grada Splita koji je za njega odgovoran – kroz sustav upravljanja koji je definiran. Međutim, možemo govoriti o narušenim odnosima u hrvatskom nogometučije je rješavanje potaknuo upravo Hajduk sa željom da se uspostavi ravnopravan odnos i jednak tretman svih klubova u Hrvatskoj, što na žalost do danas nije uređenoi zbog čega navijači i javnost opravdano negoduju.Istrajat ću na tome da se taj započeti proces dovede do kraja i na taj način ćemo najviše pomoći svim klubovima u Hrvatskoj, pa tako i Hajduku. Ne zaboravimoniti to da međunarodne športske organizacije strogo zabranjuju miješanje politike u upravljanje športom i zbog toga je od njih jedan od najneuspješnijih hrvatskih ministara Jovanović dobio po prstima. Upravo je njegov izraz „močvara“ i recite – što je on u tom pogledu napravio? (Ništa.) Potrebno je istaknuti i to da svatko onaj tko na bilo koji način želi nauditi hrvatskoj nogometnoj vrsti nikako se ne može smatrati prijateljem Hrvatske.
U više svojih nastupa bio sam sasvim jasan prema navijačima Hajduka, pa i u posljednjem u kojem sam oštro osudio potpuno neprimjerenu izjavu djelatnika HNS-akoji je optužio Torcidu za izazivanje nereda na prvenstvu. Moram istaknuti kako upravo navijače Hajdukeresi istinsko domoljublje, što su ikonografijom i pjesmama očitovali i na posljednjoj utakmici s Oleksandrijom, na što smo svi ponosni.
Torcida je prva rušila Jugoslaviju i zajedno smo stvarali Hrvatsku, dok su se članovi partije tome suprostavljalinapuštajući sabor.Predsjednica je huligane prozvala i osudila. Nisam čuo nikog da je izjavio da je Torcida orjunaška,a kad bi bilo tako onda se i za mene može reći da sam orjuna.
Koji je vaš stav o Zdravku Mamiću i što mislite zbog čega je podnio ostavku u HNS-u?
Prije dvije godine sam reagirao napominjući da se nogomet u Hrvatskoj ne smije igrati radi jednog čovjeka i tu sam bio sasvim jasan, za razliku od SDP-a i HNS-a koji su tada bili prilično nejasni. Zdravko Mamić me više zanima, niti zašto je podnio ostavku.
Što od vas mogu očekivati ribari, težaci, ugostitelji i turistički iznajmljivači? Kako ćete poboljšati njihov status i položaj?
Ključ je u smanjivanju državnih nameta na rad. Navedeni gospodarski subjekti će dobiti jedan veliki poticaj s provedbom naših mjera gospodarskog oporavka i razvoja, a to su smanjivanje opće stope PDV-a i podizanje granice ulaska u sustav PDV-a, smanjivanje poreza na dobit sa 20% na 18%, povećanje osobnog odbitka sa 2600 kn na 3700 kn. Pored navedenih mjera, našim gospodarskim subjektima na području Splita i Dalmacije ćemo pomoći pokretanjem velikih infrastrukturnih razvojnih projekata, poput Pelješkog mosta i kvalitetnije prometne povezanosti Splita, zatim tu su nove iskrcajne i ribarske luke poput Makarske, Jelse, Starigrada i Supetra, a zalagat ću se za početak izgradnje ribarske luke u Komiži i u Brižinama u Kaštelima. Donijet ćemo i novi Zakon o pomorskom dobru kojim ćemo olakšati postupke dodjele koncesija i cijeli proces učiniti transparentnijim. Zalagat ću se i za spajanje turističke ponude u priobalju i na otocima sa poljoprivrednom proizvodnjom u zaobalju, kao i za jačanje turizma i drugih gospodarskih djelatnosti u zagori. Zalažem se i za donošenje studije nosivosti turističkih kapaciteta koja bi dala odgovore kako i u kojem smjeru dalje razvijati turizam na pojedinim područjima, s ciljem izbjegavanja stihije koja može dovesti do problema i urušavanja sustava
Je li postoje strateški projekti koji bi se realizirali na području Splita, a za koje biste vi lobirali u budućoj Vladi ili u Saboru? Koji su to?
Odgovor je jednostavan i – strašan: SDP-ova i HNS-ova vlast u Splitu niti je napravila neki strateški projekt, niti spominje one o kojima se govorilo prije nje. Sjetite sa da je Baldasarova kampanja počela njegovim preoblačenjem u željezničara i obećanjem uređenja Istočne obale. A rezultat svega je jedna strašna, sramotna nula. A upravo je Istočna obala ključan projekt kojega je SDP-ova vlada potpuno ignorirala. Sam gradonačelnik Baldasarje nedavno na sjednici Gradskog vijeća priznao kako se po pitanju Istočne obale puno više uradilo u 4 mjeseca ove HDZ-ove vlade, nego u 4 godine bivše SDP-ove vlade. Splitska vlast i pamet treba pored Istočne obale potaknuti druge strateške projekte, poput uređenja Žnjanskog platoa i kompletnog obalnog pojasa sa tematskim uređenjem plaža, kaoi kvalitetnije prometne povezanost cijelog prostora.
Prvi korak je izrada cjelovite strategija razvoja grada Splita, koja bi nam omogućila prijavu projekata i povlačenje sredstava iz europskih fondova.
U toj strategiji razvoja moramo jasno definirati koncept održivog razvoja turizma koji još ima jako velikog prostora u Splitu i splitskoj anglomeraciji, spomenimo samo potencijalepovezivanja zapadne obale u jednu prepoznatljivu turističko-kulturno-muzejsku atrakciju. Zbog svega je bitna dobra priprema i inicijativa na lokalnoj razini, aonda se zastupnici u Saboru mogu za takve projekte boriti.