Danas Europa i svijet obilježavaju Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima, dan na koji se prisjećamo onih ljudi koji su svoje živote izgubili zbog suludih totalitarnih ideologija i sustava – nacističkih, fašističkih i komunističkih. Europska unija je, na poticaj europskih intelektualaca i žrtava komunističkih progona, 2008. godine ovaj dan proglasila danom sjećanja na žrtve progona totalitarnih režima. Hrvatska je primjer zemlje koja je mnogo propatila kroz cijelo 20. stoljeće i koja je bila žrtva svih totalitarnih režima i diktatura, pod raznim stranim silama. Brojne žrtve iza sebe su ostavili fašistički, nacistički i komunistički režimi. Kao što su Europski parlament u Rezoluciji o europskoj savjesti i totalitarizmu i Hrvatski sabor u Deklaraciji o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. istaknuli, karakter svih totalitarnih režima je jednak i obilježen je masovnim kršenjima ljudskih prava i zločinima. Upravo zbog toga je potrebno posebno naglasiti da, za razliku od nacističkih i fašističkih režima koji su odmah poslije rata adekvatno procesuirani, a veći dio počinitelja masovnih zvjerstava osuđen, žrtve komunističkih režima nisu dobile dovoljnu pravnu zadovoljštinu, a počinitelji tih zvjerstava nisu stigli pred lice pravde. Čak i Europska unija je značaj te činjenice uvidjela relativno kasno, tek 2008. godine.
Izaslanstvo Grada Splita na čelu s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom i Splitsko-dalmatinske županije na čelu sa zamjenikom župana Antom Šošićem je danas položilo cvijeće pred ulazom u tvrđavu Gripe, nekadašnji talijanski fašistički zatvor u vrijeme okupacije tijekom 2. svjetskog rata, a u poraću zatvor jugoslavenskih komunističkih vlasti. Upravo na to mjesto su dovođeni brojni naši sugrađani koji nisu odgovarali fašističkom i komunističkom režimu, tu su mučeni, proganjani, a brojni su tu i skončali, bez ikakvih dokaza, bez suda i bez pravde. Upravo ova tvrđava je prvi objekt kojeg su hrvatski branitelji 15. rujna 1991. oslobodili od agresorske vojske i dali na korištenje kulturnim djelatnicima našeg Grada. Upravo u svim tim činjenicama se krije velika i snažna simbolika ovog tužnog i krvlju natopljenog mjesta.
Cilj svih nas i naša civilizacijska obveza je žrtvama komunističkog režima i njihovim potomcima dati pravnu i ljudsku zadovoljštinu koju zaslužuju, osuditi i pravno presuditi njihovim krvnicima, a ono što je najvažnije, više nikada ne dopustiti da Hrvat ide na Hrvata! Upravo je pomirba i zajedništvo koje je naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman ostvario u vrijeme Domovinskog rata zalog tom cilju. Nikada ne smijemo dopustiti da se ti zločini zataškavaju ni relativiziraju, a upravo zločini komunističkog režima u Hrvatskoj su bili objekt pokušaja zataškavanja, a posebno nakon promjene vlasti 2000. godine kada je ukinuta saborska komisija za utvrđivanje žrtava rata i poraća, kao i pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu nešto kasnije. Kako bi obilježavanje ovog dana podigli na neku veću i dostojniju razinu Klub vijećnika HDZ-a u splitskom Gradskom vijeću je uputio službeni prijedlog za donošenje odluke kojom će se obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima uvrstiti u službeni gradski protokol i time adekvatno i na dostojan način svake godine obilježiti. Iako to nije dovoljna zadovoljština žrtvama totalitarizma, to je jasna poruka i zalog budućim generacijama da Splićanke i Splićani svoje žrtve nikada neće zaboraviti.
