Obilježavanje 136. obljetnice pobjede narodnjaka nad autonomašima u Splitu

  • 44898817_2147104505321849_3232305151888850944_o
  • 45055749_2147104548655178_4166533415773929472_o
  • 44924157_2147104071988559_3956812817000038400_o
  • 44963699_2147104175321882_162253444852219904_o
  • 44898860_2147104361988530_4711028715063083008_o

Danas smo obilježili 136. obljetnicu velike pobjede narodnjaka nad autonomašima, čime je grad Split dobio hrvatsku upravu. Ovaj veliki hrvatski povijesni datum smo obilježili polaganjem vijenca na pročelje Glazbene škole „Josip Hatze“, u kući Pavlović – sjedištu prve Općinske hrvatske uprave.

Polaganju vijenaca na spomen ploču na kući obitelji Pavlović povodom obljetnice ovog velikog događaja su nazočili gradonačelnik Andro Krstulović Opara, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić, saborski zastupnik Petar Škorić, gradski vijećnici Ante Jukić, Stipe Božić, Božo Zadro i Tonći Blažević, nekadašnji gradonačelnik Splita Petar Slapničar i predstavnici Društva prijatelja kulturne baštine Splita.

Obilježavajući njihovu pobjedu 1882. godine, odajemo priznanje svima onima koji su pridonijeli da u Splitu zaživi hrvatska riječ i hrvatski duh. Ideja hrvatske državnosti pronosila se od narodnjaka, preko starčevićanaca i radićevaca, pa sve do našeg doba, do Franje Tuđmana koji je uspio oživotvoriti općehrvatski i narodnjački pokret te demokršćansku stranku – HDZ, u povijesnim okolnostima raspada Jugoslavije u kojima je izborena samostalnost i državna nezavisnost. HDZ kao svenarodna i demokršćanska stranka u svom djelovanju baštinik je istih vrijednosti i tradicija što su ih imali i narodnjaci prije 136 godina.

Pobjeda narodnjaka bila je odraz težnji i duge borbe hrvatskih preporoditelja na polju nacionalnog osvješćivanja građana i stanovnika okolnih sela protiv Bajamontijevih autonomaša koji su se uporno protivili sjedinjenju Dalmatinske s Banskom Hrvatskom, te su nastojali odnaroditi i većinsko hrvatsko stanovništvo namećući mu uvoznu talijanašku “kulturu i civilizaciju”.

Prisjetimo se da su se hrvatska djeca morala školovati, novine tiskati i administracija voditi isključivo na talijanskom jeziku. To je bila velebna pobjeda hrvatske svijesti, jezika i državnosti koja je omogućila uspostavu prve hrvatske uprave u Splitu na čelu sa dr. Dujmom Rendićem Miočevićem.